"Spavaj osam sati.", "Moraš se naspavati.", "Idi ranije u krevet." Ove savjete slušamo od najranije dobi, a pravilo o osam sati sna postalo je gotovo mantra modernoga društva. Međutim, dok neki ne mogu zamisliti dan bez svojih osam sati, drugi se bude puni energije nakon šest sati odmora. Postavlja se pitanje - je li ideja o univerzalnih osam sati sna zapravo mit koji je vrijeme preispitati?
Istraživanja sve više pokazuju da je pitanje idealnog sna mnogo složenije od jednostavnog brojanja sati. Dr. Matthew Walker, neuroznanstvenik i autor knjige "Zašto spavamo", objašnjava kako kvaliteta sna često nadmašuje njegovu količinu: "San nije samo pasivno stanje - to je aktivni proces tijekom kojeg tijelo obavlja ključne funkcije obnove i regeneracije." Tijekom noći, mozak prolazi kroz različite faze sna, od laganog drijemeža do dubokog sna i REM faze, a svaka faza ima važnu ulogu. U dubokom snu tijelo obnavlja fizičke resurse, jača imunološki sustav i popravlja tkiva, dok u REM fazi mozak procesuira emocije, učvršćuje pamćenje i potiče kreativnost.
Fascinantno je kako se potreba za snom mijenja tijekom životnog vijeka čovjeka. Dok novorođenčad spava nevjerojatnih 14-17 sati dnevno zbog intenzivnog razvoja mozga, tinejdžerima treba 8-10 sati zbog hormonalnih promjena i brzog tjelesnog razvoja, a većini odraslih dovoljno je 7-9 sati. Starijim osobama često treba manje sna, ali im je kvaliteta sna još važnija. Međutim, čak i unutar iste dobne skupine, potrebe mogu značajno varirati. Dr. Daniel Kripke sa Sveučilišta California-San Diego svojim je revolucionarnim istraživanjem na više od milijun ispitanika uzburkao znanstvene navode kada je otkrio da ljudi koji spavaju između 6,5 i 7,5 sati noću često žive duže od onih koji spavaju više od osam sati. Ovo otkriće postavilo je temelje za preispitivanje dugogodišnje paradigme o idealnoj duljini sna.
Genetika igra iznenađujuću ulogu u obrascima spavanja. Otkriće gena DEC2 pokazalo je da neki ljudi mogu normalno funkcionirati s manje sna zahvaljujući svojoj genetskoj strukturi. Ova genetska varijacija, poznata i kao 'gen kratkog sna', omogućuje svojim nositeljima da se potpuno oporave s tek 4-6 sati sna. To objašnjava zašto su neki povijesno poznati 'kratki spavači', poput Nikole Tesle i Thomasa Edisona, koji su navodno spavali samo nekoliko sati dnevno, mogli održavati visoku razinu produktivnosti s manje odmora. Međutim, važno je napomenuti da je ova genetska varijacija iznimno rijetka, prisutna u manje od 1 % populacije.
Moderno doba donijelo je nove izazove kvalitetnom snu. Plavo svjetlo s ekrana, koje mozak interpretira kao dnevno svjetlo, remeti proizvodnju melatonina - hormona koji regulira ciklus spavanja. Produljeno radno vrijeme i stalni pritisak dostupnosti putem različitih komunikacijskih kanala narušavaju prirodni cirkadijalni ritam tijela. Dr. Charles Czeisler s Harvardske medicinske škole upozorava: "Živimo u društvu koje san često doživljava kao luksuz, a ne biološku potrebu. To je opasan trend koji može imati ozbiljne posljedice za zdravlje." Njegova istraživanja pokazuju da kronični nedostatak sna povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, pretilosti i mentalnih poremećaja.
Umjesto slijepog pridržavanja pravila “osam sati”, stručnjaci predlažu individualniji pristup. Nacionalna zaklada za spavanje razvila je zanimljiv koncept 'kvalitetnog sna' koji se temelji na jednostavnom pitanju: osjeća li se osoba odmorno i produktivno tijekom dana? Ovaj pristup uzima u obzir da je svako tijelo jedinstveno i da univerzalna formula jednostavno ne postoji. Nadalje, istraživanje objavljeno u časopisu Sleep Health pokazalo je da ljudi koji prilagođavaju svoje navike spavanja prema vlastitim biološkim signalima pokazuju bolje kognitivne rezultate i više razine dnevne energije od onih koji se strogo drže fiksnog rasporeda.
Za optimalan san, važnije je uspostaviti zdrave navike spavanja nego se strogo držati određenog broja sati. To uključuje redovit raspored odlaska na spavanje i buđenja (čak i vikendom), stvaranje ugodnog okruženja za spavanje te pažljivo praćenje vlastitih obrazaca sna i energije. Stručnjaci posebno naglašavaju važnost 'higijene sna' - skupa navika koje pomažu kvalitetnijem snu. To uključuje održavanje spavaće sobe hladnom i mračnom, izbjegavanje teških obroka prije spavanja, ograničavanje izloženosti plavom svjetlu u večernjim satima i stvaranje umirujućih rituala prije spavanja.
Pitanje idealnog sna nije u brojanju sati, već u razumijevanju tijela i njegovih potreba. Najbolji sudac o tome koliko je sna potrebno nije um - to je tijelo, koje ima sofisticirane mehanizme za regulaciju sna i budnosti. Slušanje tih signala i prilagođavanje osobnim potrebama ključ je zdravog i obnavljajućeg sna.
Comments