Crna magija je nešto za što smo svi jednom čuli i u većini slučajeva oglušili na to. Međutim, postoje razne priče koje upućuju na postojanje iste. Crnu magiju su pokušali objasniti i mnogi filozofi, psiholozi, te pokušali pronaći objašnjenje u nečem ljudskom. Jesu li uspjeli u toj namjeri, saznajte u ovom članku.
Crna magija se još povezuje i s negativnom energijom koja često proizlazi iz ljudske zavisti. Zavisni ljudi su često bacali kletve, a to se jako često događalo u vrijeme naših baka i prabaka. Vrlo često se išlo vračarama, a isto tako se razboljevalo samo zato što ti jedna osoba zaželi nešto loše. Postoji mnogo priča iz svakodnevice gdje su ljudi uistinu bili uvjereni da je bila riječ o crnoj magiji. Primjer je jedan uobičajeni odlazak na tržnice. Kao i danas, ljudi su prolazili štandovima i gledali što im se sviđa, što im treba i što bi si u konačnici mogli kupiti. Ukoliko ste prošli štandom, a niste ništa htjeli kupiti, prodavačica ili prodavač bi vam nešto dobacili. Danas bi se vjerojatno samo nasmijali na takvu nebulozu, ali prije su to ljudi shvaćali kao jako opasno. Iz zavisti i ljutnje ljudi bi vas proklinjali, a mnogi stari ljudi i dan danas spominju kako su tako bačene kletve bile riječi od kojih su se ljudi jako razboljevali, bili nesretni ili čak umirali.
Simptomi su ono što ukazuje na neku bolest, tako i crna magija ima svoje simptome koji se mogu zadržati čak kroz mnoge generacije jedne obitelji. Ako „bolujemo“ od crne magije naša duša je ta iz koje se crpi dobra energija koja nas pokreće, bar tako kažu. Crna magija zapravo bira sretne, uspješne ljude koji su neiskvareni jer je energija njihove duše velika. Ne bira ni dob, a navodno može prouzročiti štetu i svećenicima. Dakle, zapravo nitko nije zaštićen od crne magije.
Jedan od primjera crne magije koju su naši pretci primjetili na djeci jesu mnogi dječji strahovi. Strahovi od babaroga, mraka, nekih određenih osoba. Zbog tih strahova djeca se ne žele odvajati od svojih roditelja i primjerice mokre u krevet, što je prije upućivalo na to da je dijete omađijano, a danas je to jednostavno dio odrastanja. Takvo dijete, kako se prije govorilo, odrasta u agresivnog čovjeka koji ne želi imati posla ni sa sebi bliskim ljudima nakon što odraste.
Da je odrasla osoba omađijana govore neki njihovi strahovi. Strah od visine, sramežljivost, strah
da je netko konstantno osobi iza leđa ,strah od znojenja dlanova, čak se spominje i crvenilo zjenica. Isto tako, tim osobama ništa ne ide od ruke, imaju velike promjene raspoloženja, a uglavnom su tužni. Brzo govore, dok pričaju ne gledaju u oči, neočekivano mijenja temu razgovora, vrlo se teško koncentrira i tako dalje.
Što više pišem o crnoj magiji to više shvaćam da danas za sve ove simptome mi imamo stručne dijagnoze i takvim se ljudima danas pruža medicinska pomoć. Iako prije možda nije bio objašnjivo jer je ljudska psiha teška za shvatiti, uspjeli smo u napretku i tu objasniti mnoge pojave (osim crvenih zjenica *-*) i zaista pomoći tim ljudima raznim terapijama. Takve dijagnoze su ADHD ili na primjer anksioznost i depresija koja je ljudima prije djelovala neobično jer se neka osoba malo teže snalazila u društvu ili bila nešto drugačija. Dobro znamo da se prije različitosti nisu baš tolerilare, kao što je crvena kosa kod žena koje su odmah bile proglašene vješticama samo zato što su drugačije izgledale.
Lijepo je živjeti u svijetu u kojemu se sve više međusobno razumijemo i prihvaćamo, ali treba se nadati još boljem jer uvijek može bolje.
Comments