Svi smo čuli za kriptovalute. Neki su se njima i pozabavili, drugi ozbiljno rade s njima, a trećima ništa nije jasno. Ukratko, i informacije radi od strane jednog laika, slijede neke činjenice koje, uostalom, možete izguglati i sami.
Kao prvo, što je kriptovaluta? To je, ustvari, digitalni novac, digitalni zapis o nekim vrijednostima pohranjenim u digitalnom obliku. Postoji samo viralno, na internetu, ne nadzire ga ni jedna banka pa formalno nisu novac. Ipak, zaokupili su pozornost javnosti, koriste se naveliko, njima se trguje, na njima se zarađuje... Ili gubi novac.
Postoji više od 5000 kriptovaluta, desetak ih je veoma poznato, a sve je počelo s Bitcoinom, prvom kriptovalutom koja je nastala 2009. godine. Bitcoin je isprva implementiran kao softver otvorenog koda. Za implementaciju Bitcoina u internetski svijet možemo zahvaliti skupini ljudi pod nazivom „Satoshi Nakamoto“, premda još postoje debate je li to bila organizacija ili pak samo ime individue. Naposljetku, bitno je za naglasiti da je vrijednost jednog Bitcoina tijekom zadnjeg desetljeća narasla enormno. Vrijednost u vrijeme njegova nastanka je bila 0 dolara, dok danas 1 Bitcoin vrijedi 283 000 kuna što je ekvivalentno cijeni od 44 000 dolara. Mnogi strpljivi ljudi su se obogatili na ovaj način te sada, njihovom prodajom nakon rasta vrijednosti kriptovalute, uživaju u svim mogućim povlasticama.
Kriptovalute dijelimo na tri osnovne grupe: Bitcoin, Altcoin i ICO. Altcoin su sve one kriptovalute koje nisu Bitcoin, a ime im dolazi od Alternative Coin. Altcoin je poboljšana verzija Bitcoina. ICO (Initial Coin Offering), naposljetku, prodaje valutu i prikuplja kapital u javnosti za posebne projekte i možda je najbliži tradicionalnom radu burze, mada i najrizičniji. Dok se pametnim trgovanjem Bitcoinom ili Altcoinom može ponešto i zaraditi uz minimalni rizik, ICO uspoređuju sa čistim kockanjem. ICO coin može „napraviti“ i pustiti na tržište bilo tko pa su prijevare očekivane i događaju se naveliko.
Trenutno, druga najpoznatija kriptovaluta poslije Bitcoina koja je u trendu jest Ethereum. Vitalik Buterin je kanadski programer koji je ujedno i osnivač Ethereuma, a njegova ideja je bila ta da ulaganje u kriptovalute ne mora biti nužno novac, već da se za njih mogu „pričvršćivati“ imovine te dionice. Ideja za ovom kriptovalutom osvanula je 2013. godine, a u konačnici je implementirana dvije godine kasnije.
Treća najpopularnija kriptovaluta je Litecoin te za nju mnogi financijski eksperti predviđaju da bi mogao „svrgnuti“ Bitcoin s vlasti u ovome desetljeću. Također, Litecoin je kriptovaluta najbržega eksponencijalnoga rasta. U usporedbi s Bitcoinom, Litecoinova vrijednost raste 4 puta brže. Osnivač Litecoina je Charlie Lee koji je ideju i inspiraciju u Bitcoinu uvidio 2011. godine.
Četvrta najjača kriptovaluta u 2021. godini je Tether. Ona je osmišljena na način da uvijek zadržava minimalnu vrijednost od jednoga dolara te je zato i prozvana „stabilnom kriptovalutom“. Peta kriptovaluta koju vrijedi spomenuti jest Dogecoin. Ona se trenutno ne nalazi na visokoj poziciji, ali mnogi spekuliraju kako će je zasigurno postići. Zanimljivo je to da je Dogecoin nastao u sklopu „meme-a“ te je i njen simbol simpatični pas, Doge.
Ali zašto sve ovo? Zašto trgovati, kupovati, prodavati bez da kupujete ili prodajete konkretan proizvod, konkretnim stvarnim novcem? Zato što je zarada laka... Ili može biti. Zato što je primamljivo, zato što nas nagovore... I zato što bismo svi zaradili bez da radimo. Možda sve u budućnosti bude na klik, na tipkovnici, na dodir po zaslonu, sve smart, sve umjesto nas.
Comentários