Kako temperature rastu, a semestar se primiče kraju, sve više smo u mislima negdje na moru, (ne)zasluženo se opuštajući od teške i zahtjevne akademske godine. Dok neki (čitaj: autor teksta) od Sunca na plaži bježe kao od kuge i uvijek traže mjesto u hladu, ostali uživaju u sunčanju, sve u nadi da će nakon godišnjeg odmora ili početkom akademske godine impresionirati kolege svojim preplanulim tenom. Iako je Sunce esencijalno za gotovo sav život na našem planetu, a sunčeva svjetlost je izravno povezana s brojnim procesima u ljudskom organizmu, primjerice, sintezom vitamina D, treba biti vrlo oprezan pri izlaganju Suncu.
Odgovore na pitanja kao što su kako nastaje ten, što je zapravo SP faktor, kako ukomponirati zaštitu od Sunca u uobičajenu njegu kože te koje su najčešće kratkoročne i dugoročne posljedice pretjeranog izlaganja Suncu, možete pronaći u nastavku ovog članka.
Biokemija nastajanja tena
Boje kože kategorizirane su po Fitzpatrickovoj skali u 6 glavnih tipova (I-VI). Sama boja kože je individualno svojstvo te najviše ovisi o količini i tipu melanina, glavnog kožnog pigmenta, kojeg proizvode melanociti, vrsta stanica u koži. Melanini su skupina kompleksnih biomolekula koje se stvaraju unutar melanocita u dubljim slojevima kože te se zatim prenose do keratinocita koji su bliže površini kože. Dva su osnovna tipa melanina: svjetliji feomelanin te tamno-smeđi eumelanin koji uspješnije blokira UV zračenje. Upravo zbog toga ten kože i njena osjetljivost na UV zračenje najviše ovise o razini eumelanina.
Prilikom izlaganja kože Suncu događaju se dva procesa. Odmah nakon izlaganja dolazi do redistribucije već nastalog melanina u površinske slojeve kože, a nakon nekog vremena dolazi do pojačanog stvaranja melanina de novo. Povećane razine melanina, točnije eumelanina, blokiraju UV zračenje te na taj način štite stanice u koži. Ukoliko bi se dogodilo da značajne količine UV zračenja dođu do stanica, one bi oštetile njenu DNA što može dovesti do razvoja karcinoma. Čovjek golim okom izravno ne vidi ove procese dok se događaju, no ono što mi vidimo u obliku preplanulog tena nije ništa drugo već posljedica gomilanja melanina u koži.
SP faktori
SPF (Sun Protecting Factor) definiran je kao omjer vremena koje je potrebno da koža određene osobe pocrveni uz primjenu sredstva protiv sunčanja i vremena koje je potrebno da koža iste osobe pocrveni bez primjene tog sredstva. SP faktor tako predstavlja koliko puta više vremena treba proći kako bi se stvorila reakcija na Sunce kod određene osobe. Primjerice, ukoliko određeni pojedinac, kojem koža nakon izlaganja Suncu bez ikakve zaštite pocrveni nakon 10 minuta, primjeni kremu sa SPF-om 30, vrijeme do reakcije će se s 10 produžiti na čak 300 minuta (10x30=300)!
Specifičan je zaštitni faktor 50+ koji zapravo obuhvaća sve proizvode koji vrijeme do reakcije produžuju značajno više od 50 puta, točnije minimalno 60 puta. Naravno da svaka osoba ne treba posebno mjeriti vrijeme koje je inače potrebno da im koža pocrveni pa na osnovu toga birati SP faktor, ali definitivno se osobama, koje inače imaju osjetljiviju kožu skloniju oštećenjima, preporučuje korištenje preparata s visokim zaštitnim faktorom.
Osim što nam ukazuje na vrijeme zaštite, SPF korelira i s postotkom UVB zraka od kojih nas štiti, tako primjerice SPF 30 blokira 97%, a SPF 50 čak 98% UVB zraka. UVB zrake djeluju izravno na površinu kože, a većina nas je barem jednom u životu osjetila posljedice oštećenja kože UVB zrakama u obliku opeklina.
S druge strane, UVA zrake ne osjećamo tako izravno, ali one prodiru u dublje dijelove kože te ih oštećuju što može dovesti do razvoja karcinoma ili do fotostarenja, odnosno starenja kože uzrokovanog svjetlošću. Također, bitno je istaknuti da su UVA zrake prisutne tijekom cijelog dana, a budući da mogu prodirati i kroz oblake opasne su od izlaska do zalaska Sunca, bez obzira na vremensku prognozu. UVB zrake su najintenzivnije od 10 do 16 sati te se u tom razdoblju strogo preporučuje izbjegavanje Sunca, posebice ljeti.
Primjena proizvoda za zaštitu od Sunca
Prije nego što uopće primijenimo kremu za sunčanje, trebali bismo učiniti sve što možemo kako bismo spriječili da sunčeva svjetlost dođe do kože, što uključuje već spomenuto izbjegavanje izravnog izlaganja Suncu u razdoblju od 10 do 16 sati te prekrivanje tijela odjećom. Sljedeći korak uključuje izbor zaštitnog faktora. Kao što je već rečeno, odabir najviše ovisi o osjetljivosti kože, no većina stručnjaka preporuča SPF od najmanje 30.
Također, preporučuje se izbor pripravaka tzv. širokog spektra (na pakiranju često označeno kao broad-spectrum) koji štite i od UVA i UVB zračenja, dok većina komercijalno dostupnih proizvoda štiti samo od UVB zračenja. Isto tako, bitno je oblik primjene prilagoditi samoj svrsi, odnosno dijelu tijela na koji ga nanosimo. Tako su kreme dobre za suhu kožu, losioni za zaštitu većih dijelova tijela poput ruku i nogu, stick-ovi za područja oko očiju i usta, a pripravci u obliku spreja dosta su praktični za zaštitu djece, no pritom treba paziti da ne dođe do udisanja sredstva.
Posebno treba paziti na madeže i dijelove tijela prekrivene tetovažama. Možda najvažnija stvar je redovito nanošenje zaštitnog pripravka. Činjenica je da se bilo kakvi pripravci, čak i oni vodootporni, nakon nekog vremena isperu, što zbog boravka u moru ili bazenu, što zbog znojenja. Preporuka je tijekom boravka na plaži nanositi sredstvo sa zaštitnim faktorom minimalno svaka dva sata. Zaštitne pripravke potrebno je nanositi u debelom sloju, odnosno sukladno uputama na pakiranju. Pravilno nanesena krema SPF 15 višestruko je učinkovitija od SPF 50+ nanesene u pretankom sloju. Preporuka je izbjegavati solarije koji dokazano dovode do fotostarenja i ostalih oštećenja kože.
Prilagodba preparata tipu kože
U serijalu NA POVRŠINI već smo pisali o njezi kože te smo spomenuli kako je zaštita od Sunca jedan od njenih ključnih dijelova. Krema za sunčanje jedan je od rijetkih proizvoda koji se preporuča svima bez obzira na dob, spol i stanje kože. Zaštita kože od štetnog djelovanja Sunčeve svjetlosti ima toliko prednosti da je začuđujuće što relativno mali udio populacije koristi takve proizvode u njezi kože. Učinci su gotovo trenutni nakon uporabe, sprječavaju starenje i nastajanje bora.
Osobe koje imaju problematičnu kožu sklonu aknama ili suhu kožu definitivno bi trebale uključiti zaštitni faktor u dnevnu rutinu, uz obaveznu prilagodbu preparata tipu kože, najbolje uz savjetovanje s dermatologom. Na tržištu je sve više šminke koja sadrži SPF što može biti korisno, ali uglavnom se radi proizvodima s niskim zaštitnim faktorima kojima je glavna mana to što nisu prilagođeni za višestruko nanošenje tijekom dana, tako da je preporuka šminku kombinirati s nekim drugim pripravkom, na primjer losionom ili kremom koji sadrži SPF.
Kreme za sunčanje nisu više ono što su bile prije 20 godina i više ne moramo nakon mazanja kremom biti bijeli kao sir ili izgledati masno kao ručak u prosječnoj zagrebačkoj menzi. Danas postoji toliko preparata, gelova, losiona, krema i sprejeva prilagođenih gotovo svakom tipu kože te je moguće pronaći ponešto za svakoga, zbog čega ne postoje opravdanja i izlike da ne napravimo ovaj relativno malen korak za naš najveći organ.
Comments