U jednom od čestih šetnji Botaničkim vrtom u društvu svoje kamere odlučila sam zabilježiti zaista divne prizore proljetnica koje su rasprostrte diljem travnjaka u Vrtu. S obzirom na to da su proljetnice mahom zaštićene vrste te ih se u pravilu ne bi smjelo brati jer se radi o kršenju zakona (što znači i velike novčane kazne), ali i o ugrozi već napaćenog okoliša zbog djelovanja ljudske ruke, posjetitelje Botaničkog, ali i ostalih mjesta na kojima borave uživatelji prirode, često se upozorava da uživaju u pogledu na ovo raznoliko cvijeće te ga (poput mene) fotografiraju.
Ovo su neki od najčešćih razloga ugroženosti proljetnica:
- Pretjerano sabiranje
- Izravno uništavanje staništa
- Nestanak oprašivača
- Prirodna vegetacijska sukcesija uslijed prestanka košnje i ispaše
- Invazivne strane vrste
Riječ je o cvijeću koje se dijeli na dvije skupine: Rane proljetnice (vjesnici proljeća) i kasne proljetnice. Na informativnim tablama diljem Botaničkog navode se informacije kako rane proljetnice (npr. kukurijek) cvatu već u siječnju, a neke tek kasno u proljeće (npr. đurđice). Za većinu je karakteristično da ne cvatu dugo – otuda i potreba da ih se ovjekovječi za ostatak godine.
Kako prezimljavaju? Zimu provode pod zemljom u obliku podzemnih organa (lukovice, gomolji, podanci), a nadzemni dio svake zime odumire te u proljeće izrasta novi.
Kako prepoznati proljetnice? Izgledom su većinom zeljaste biljke (visibaba, đurđica, kockavica, kukurijek, ljubica itd.), a neke su i drvenaste, što znači da se razvijaju u obliku grmića. Također, poznate su po svojim lijepim cvjetovima koji svojim živim bojama, privlačnim oblicima i primamljivim mirisima privlače oprašivače (pčele, bumbare…).
Kako ih međusobno razlikovati? Uglavnom se daju međusobno razlikovati, no zna doći do zabune, npr. svima poznata visibaba i proljetni drijemac vrlo su sličnog izgleda. Visibaba ima tri unutarnja listića ocvijeća kraća od vanjskih i sa zelenom mrljom, dok su kod drijemovaca listići ocvijeća jednake duljine i sa žutozelenim mrljama.
Gdje ih se može vidjeti? Najčešća staništa su im kontinentalne listopadne šume, ali rastu i u nizinskim poplavnim šumama hrasta lužnjaka, na vlažnim i sjenovitim mjestima uz bare, potoke i rijeke, na različitim tipovima travnjaka itd.
Proljetnice se često javljaju u mitologiji i pričama. Nije za začuditi s obzirom na to da proljeće simbolizira sveopće buđenje. Tako nailazimo na svima poznat mit o Narcisu u grčkoj mitologiji te razne mitove o šafranima (npr. u jednom mitu iz grčke mitologije, mladić Krokus se nakon smrti svoje žene pretvorio u cvijet šafrana). Postoje i raznorazna praznovjerja kako neki od cvjetova mogu donijeti nesreću. U Slavoniji se smatralo da branje velecvijetnog kukurijeka može uzrokovati da kokoši prestanu nesti jaja!
foto: Stella Vlasnović
Comments