Trenutačno makroekonomsko okruženje u cijelom svijetu je vrlo izazovno, naravno jedan od najvećih razloga tome je pandemija Covid-19, ali u ovom članku se želim dotaknuti faktora koji su i prije predstavljali ozbiljne probleme ,a koji će u nadolazećim godinama i desetljećima postati neizbježni i imati kritične posljedice na svjetsku ekonomiju. U drugom dijelu članka ću iznijeti svoje mišljenje o ulozi Bitcoina u današnjem složenom financijskom svijetu i predstaviti ga ne kao rješenje za sve probleme, nego kao moguću i potencijalnu alternativu.
Neravnomjerna koncentracija bogatstva
Troje ljudi u SAD-u posjeduje više bogatstva nego donjih 50% stanovništva. To su Jeff Bezos ($187bn), Elon Musk ($144bn) i Bill Gates ($128bn). Bezos se brzo oporavio od rastave i od početka 2019. godine zaradio je 50 milijardi $. Najveći skok postigao je Musk koji se u siječnju nalazio na 35. mjestu. Zahvaljujući rastu Tesline dionice od preko 9 000 % u godinu dana, Musk je povećao svoje bogatstvo za 100 milijardi $. Zaintrigirala me informacija koju sam nedavno saznao na jednom podcastu. Trenutačna raspodjela bogatstva gora je nego iz vremena francuske revolucije. Tu informaciju možemo potvrditi iz istraživanja koje je provedeno još u 2012. godini.
Situacija je sigurno još mnogo gora u 2020. Postoji ogromna razlika u prihodima između ljudi koji zarađuju od kapitala i ljudi koji novac zarađuju radom. Bogati postaju sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji. Ako se ovakav trend nastavi, srednja klasa će nestati.
Teško je odrediti precizne razloge ovog ozbiljnog problema, ali naveo bih jedan koji po mom mišljenju ima veliku važnost.
Kvantitativno popuštanje ( fancy riječ za tiskanje novaca) izraz je kojeg koriste ekonomisti i političari kako bi ispali što pametniji. Novac kojeg danas koristimo naziva se fiat novcem, što znači da njegova vrijednost proizlazi iz isključivo povjerenja prema državama i središnjim bankama. Zanimljiv je podatak da je 22% ukupnih dolara ( koji postoji još od 1792. godine) u optjecaju isprintano samo u ovoj godini.
Iako bi mogli očekivati da stopa inflacije na godišnjoj razini naraste preko zacrtanih 2%, CPI ( Indeks potrošačkih cijena), koji mjeri prosječne promjene u cijenama košarice proizvoda i usluga koju plaćaju potrošači, nije se značajno promijenio. U 2020. godini u EU narastao je za 0.2%, a u SAD-u za 1.2%. Ali zato cijene nekretnina nikad nisu bile skuplje. Rastu cijena naravno pomogla je i intervencija države pomoću subvencioniranja kredita. Indeks S&P 500 na rekordnim je razinama. Fundamentalna analiza u današnjim vremenima nema baš puno smisla. Omjer cijena i zarada dionica pokazuje precijenjenost, pogotovo za tehnološka poduzeća.
Naveo bih primjer Tesle koja je u ovoj godini postalo najveće poduzeće po tržišnoj kapitalizaciji koje proizvodi automobile. Zanimljiva je činjenica da proizvedu najmanje automobila u usporedbi s ostalim proizvođačima, a na tržištu vrijede više od Forda i General Motorsa zajedno. To nam govori da su očekivanja investitora u ovom trenutku puno značajnija od tradicionalnih fundamentalnih vrijednosti poput financijskih izvješća, jer Tesla redovno posluje u gubicima.
Tiskanje novaca i rast cijena kapitalne imovine je izrazito pozitivne korelacije. Činjenica je da 20% stanovništva posjeduje 80% tržišta dionica, što direktno znači da bogatstvo postaje sve koncentriranije. Svi ekonomski sustavi previše su ovisni o monetarnim stimulansima i po mom mišljenju takav sustav nije dugoročno održiv.
Negativne kamatne stope
Koncept negativnih kamatnih stopa postavlja načela kreditiranja naopako. Logično je da onaj tko posuđuje novac plaća određenu kamatu pozajmljivaču. Negativne kamatne stope u praksi znače da posuđivač ne plaća kamatu, nego da mu pozajmljivač plaća da posudi novac kod njega. Ili iz perspektive štediše koji novac čuva u banci, umjesto da ostvaruje neki pozitivan prinos, u slučaju negativnih kamatnih stopa, pojedinac gubi novac i na neki način „plaća“ banci da mu „čuva“ novac.
Negativne kamatne stope počele su primjenjivati Europska središnja banka i središnje banke Danske, Švedske, Švicarske i Japana. Na taj način središnje banke žele smanjiti depozite komercijalnih banaka kod njih, kako bi potaknuli ekonomski rast, kreditiranje i dodatno ulaganje.
Iako negativne kamatne stope nisu još sprovedene u većini komercijalnih banaka, neke banke u Švicarskoj i Danskoj odlučile su uvesti negativne kamatne stope na velike depozite i depozite poduzeća.
Ovaj neortodoksni monetarni alat iznimno je moćan jer na neki način „prisiljava“ pojedince i poduzeća na potrošnju, koja čini najveći postotak BDP-a. Smatram da u slučaju teže financijske krize banke će posegnuti za tim da uvedu i negativne kamatne stope na sve depozite. Trenutačno, kamatne stope u Hrvatskoj na štednju su na rekordno niskim razinama. Usklađeno za inflaciju proizlazi da su štediše gubitnici.
Utjecaj negativnih kamatnih stopa na mirovinske fondove
Zakonom je definirano da su mirovinski fondovi obvezni većinu sredstava uložiti u državne obveznice ( ovisi o kategoriji). Državne obveznice smatraju se najsigurnijom investicijom, iz razloga što je vjerojatnost da država neće podmiriti svoje dugove iznimno mala. Općenito državne obveznice ostvaruju vrlo niske prinose, ali u današnjem financijskom svijetu gdje su kamatne stope na najnižim povijesnim raznima, ako ne i negativnim, petina državnih obveznica u svijetu, u iznosu od 17 bilijuna $, ostvaruje negativan prinos.
Uzimajući u obzir Hrvatsku, gdje ionako imamo velikih problema sa samim omjerom broja umirovljenika i zaposlenika, negativan prinos na obveznice predstavljat će ogroman problem u budućnosti.
Iz ovih razloga jasno je da je da su mirovinski fondovi zabrinuti. Donositelji zakona trebaju donijeti vrlo važne i ključne odluke s kojima javnost neće biti zadovoljna. Moguća „najlakša“ rješenja predstavljaju povećanje doprinosa za prvi ili drugi stup ili kasniji odlazak u mirovinu.
Bitcoin kao moguća alternativa
Sada se pitate kakve ovo veze uopće ima s Bitcoinom?
U Bitcoin zajednici postoji meme : „Bitcoin fixes this“. Od siromaštva, elementarnih nepogoda, društvene nepravde do zagađenja zraka. Naravno taj se izraz koristi kao šala i naravno da Bitcoin nije rješenje za sve probleme na ovom svijetu, nego ima svoju posebnu ulogu koju vjerujem da može ispuniti.
Kao prvi problem naveo sam neravnomjernu koncentraciju bogatstva. Niti u slučaju Bitcoina koncentracija nije ravnomjerna, ali ni ne treba biti. Naravno da su ljudi koji su rano kupili Bitcoin ostvarili najveće profite. Ravnomjernu koncentraciju bogatstva nemoguće je ostvariti. U povijesti mnogo je primjera pojedinaca i režima kojima to nije pošlo za rukom, a to su to pokušavali ostvariti na prisilne načine.
Htio bih staviti naglasak više na jednakost prilike i lagane dostupnosti. Bitcoin ne poznaje rasu, spol, dob, geografski položaj. To je nova klasa imovine koja je potpuno neutralna i u kojoj svi imaju jednaku priliku. Često se žalimo na nedostatak prilika, a Bitcoin ima ogroman potencijal i predstavlja alternativnu investicijsku priliku.
Također Bitcoin je izvrsna zaštita protiv inflacije. Digitalna oskudnost i predvidljiva ograničena ponuda karakteristike su koje privlače sve mnogobrojnije investitore koji su u potrazi za „hedgingom“.
Kao drugi problem naveo sam negativne kamatne stope. Po mom mišljenju samo je pitanje vremena kada će komercijalne banke uvesti negativne kamatne stope na sve depozite. Dobri stari dani kada su kamatne stope na štednju bile 5-6%, već su daleka prošlost. Bitcoin je odličan instrument za diverzifikaciju. Mislim da će u skoroj budućnosti menadžeri koji upravljaju mirovinskim fondovima ( naravno ne u Hrvatskoj) početi ulagati u Bitcoin u manjim postocima. Investicija od 1 do 5% ne predstavlja preveliki pritisak, a može značajno poboljšati performans fonda dobicima koje Bitcoin ostvaruje.
Danas živimo u novom normalnom gdje digitalan svijet preuzima sve snažniju ulogu. Bitcoin još nije, ali siguran sam da će postati predvodnik digitalne revolucije i da će pod novim normalnim postati neodgovorno ne ulaganje u Bitcoin, kao što se danas možda čini visoko rizičnim ulaganjem.
Ljudi ne vole promjene i vrlo se snažno njima opiru. Ova moja viđenja predstavljaju možda dramatične promjene, ali zato je i Bitcoin upravo osmišljen. Za izazivanje statusa quo. Vrijeme je za plan ₿.
#Bitcoin #negativnekamatnestope #kvantitativnopopuštanje #tiskanjenovaca #mirovinskifondovi #inflacija
Comments