top of page
Writer's pictureLaura Šimunjak

Zašto je torta bačena na Mona Lisu?

Krajem petog mjeseca, točnije 29. svibnja u muzeju Louvre dogodio se incident koji je ubrzo zaprepastio cijeli svijet. Na jedno od najpoznatijih djela slavnog slikara i izumitelja Leonarda da Vincija, popularni portret Mona Lise, bačena je torta. Incident se odvio sasvim iznenada – ništa nije upućivalo na to da bi se takvo što moglo dogoditi. Isprva su posjetitelji mogli vidjeti staricu u invalidskim kolicima kako promatra Mona Lisu. Iznenada se starica ustala te, skinuvši krinku, postalo je jasno da je ona zapravo muškarac. Taj nepoznati muškarac prvo je pokušao razbiti staklo koje služi kako bi dodatno zaštitilo kultnu sliku. Kada mu to nije uspjelo, na portret je bacio tortu razmazavši je po staklu. Kako navode mediji, na videima koje su zabilježili posjetitelji, koji su se u tom trenutku zatekli u muzeju pred slikom, može se čuti kako viče: „Mislite na planet Zemlju, neki ga ljudi uništavaju!“ Potom je po dvorani bacao i ruže. Po sceni koju je napadač izveo može se zaključiti kako je riječ o aktivistu. Prilikom incidenta slika Mona Lise nije oštećena zahvaljujući zaštitnom staklu koje je ispunilo svoju svrhu. Valja istaknuti kako ovo nije prvi put da je izvršen “napad“ na portret Mona Lise. Napad sličan ovome na isto je djelo izveden 2009. godine. Tada je bila riječ o Ruskinji koja je, iz ljutnje što nije mogla dobiti francusko državljanstvo, na portret bacila keramičku šalicu. Nije slučajnost da slika ni u jednom od ova dva napada nije oštećena. To možemo zahvaliti staklu koje je postavljeno pred nju još davne 1950. nakon što je na nju izvršen napad kiselinom. Nažalost, zaštitno se staklo pokazalo nužnim s obzirom da su napadi ponavljani. No, vratimo se ovome incidentu. Prema rečenici koju je napadač izvikivao moglo bi se zaključiti da je ovaj put, za razliku od prijašnjih, napad na jedno od najpoznatijih slikarskih djela u svijetu izveden u plemenite svrhe: podizanje svijesti o važnosti očuvanja Zemlje. No, uzevši u obzir sve čudnovate okolnosti događaja, to se ne može tvrditi sa sigurnošću. Čak i u slučaju da je glavni cilj napada bio podići svijest o očuvanju planete i okoliša javlja se vječno pitanje – opravdava li cilj sredstvo? Hoće li zaista ovakav način skretanja pozornosti drugih ljudi dovesti do željenih promišljanja o očuvanju planete?



Comments


bottom of page